Za sve opcije molim te da se prijaviš ili registriraš!

}

The 12th Man - Norveška ratna saga

Norvešku je u kratko vrijeme tijekom 1940 godine okupirala nacistička Njemačka. Nakon intezivnih, uglavnom pomorskih borbi, kralj i vojska su pobjegli u izgnanstvo u London. Domicilno stanovništvo koje uglavnom nije voljelo Nijemce, nije imalo snage za neki veći otpor osim povremenih diverzija, nalik onima koje su prakticirali partizani protiv njemačkoga nadmoćnoga ratnoga stroja.

Jan Baalsrud, zajedno sa još 11 svojih sudrugova iz londonske baze, brodicom pokušava pristati uz Norvešku obalu. Cilj im je izvršti diverziju na važne strateške točke njemačke vojske, te uspostaviti vertikalu među pristalicama pokreta otpora. No ne ide sve glatko, uskoro bude uslijedio najveći lov na čovjeka u povijesti WW2 na tlu Norveške....

Mada je Norveška na žalost u WW2 ostala upamćena više po Vidkunu Quislingu, čije je ime sinonim za kolaboraciju sa nacistima tijekom Drugoga svjetskoga rata, ne znači da nije imala svoje heroje. Najveći od njih je vjerovatno Jan Baalsrud, čija je zadivljujuća epopeja opisana u knjigama, a po tom događaju je i snimljen već jedan odličan film - Ni liv iz 1957. godine. Ova nova verzija prikazuje također i stvari iz njemačkoga kuta, jer je Johnatan Rhys-Meyers, solidno utjelovio Gestapovca Kurta Stagea, koji je vodio lov na 12-toga čovjeka, tj, na Jana Baalsruda.

Kao i svi noviji filmovi, tako i ovaj mora zadovoljiti ne samo povijesne fakte, već mora dati obol i akciji. Drama je ipak u ovome filmu u prvome planu, po mome mišljenju, ima malo previše dijelova filma koji izravno prikazuju muke koje prolazi Jan u nastojanju da se dočepa Švedske, neutralne zemlje, gdje ga nacisti ne mogu slijediti i loviti. Fizičke patnje jesu neopisive, no nakon nekoga vremena čovjek počinje osjećati apatiju umjesto empatije. Taj dio filma je naprosto koliko upečatljiv toliko i primarno u prvome planu. Norveški artički krajobraz je priča za sebe. Nešto prekrasno, tako da stvarno mogu pohvaliti kameru Geir Hartly Andreassen, vrhunski je odradio posao. Nije lako dočarati veliku hladnoću, no uz pomoć brojnih kadrova, naročito poluzamrznute ledene vode, gledatelji i pred ekranom osjete ledene žmarce u udovima.

Napravljen djelomično kao akcijski film, djelomično drama, film bude ostavio veliki utisak na gledaoce koji nisu toliko upoznati sa norveškom poviješću. Dva glavna protagonista, sjajni Thomas Gullestad kao Jan Baalsrud, te već spomenuti Jonathan Rhys-Meyers, kao Kurt Stage, dobro su odradili svoj dio posla. Plus artička Norveška od fjordova sa početka filma, do visokih ledenih planina u drugome dijelu filma, sasvim su dovoljno da vam preporučim ovaj film. Svakako gledati.

Zanimljivost: Thomas Gullestad je u samo dva mjeseca snimanja filma izgubio 15 kg. Koliko je tek „izgubio“ pravi Jan Baalsrud, ne smijem ni pomisliti.

  • Komentarji (29)

Za komentiranje morate biti prijavljeni!

  • VLL72
    Active member
    11.09.2018. 15:57
    Ovo je brutalno dobar film!
  • Black Panther
    eXtreme member
    15.08.2018. 02:55
    @Vilin
    Možda su jedina mana filma preduge scene patnji glavnog junaka, pa film u tom delu gubi malo na intezitetu.
    I meni je ovo zasmetalo!

    @Kadetoni
    Uzeli su malo holivudski model preuveličavanja i preterivanja jer današnjoj publici treba više patetike da bi se uživeli.
    I za ovo se slažem.

  • Stole Haringa
    eXtreme member
    09.08.2018. 05:03
    [QUOTE=Stole Haringa]

    Den 12. mann (2017)

      Odgledao sam ovaj više manje ratni film koji se ipak najviše bavi preživljavanjem čoveka koji je jedini preživeo akciju u Norveškoj. Britanska vlada je organizovala ovu vestu izleta za priučene borce koji su se zatekli van granica svojih država. Dobro su im poslužili Francuzi, Česi, Norvežani i ostali koji su se zatekli van granica svojih država. U ovom slučaju tuce na brzinu sklepanih komandosa imalo ke peh da naleti na Švabe koje su ih posle lraćeg okršaja zarobili. Glavni junak nije imao izbora u bekstvu, imao je sreće i hormone kad je preživeo plivanje u ledenom moru. Ostalo što sledi je njegova Odiseja koja je verno preliskana. Tako napisaše na početku filma i ja imam razloga da sumnjam u ovu tvrdnju zbog nekih nelogičnosti i sitnica.

      Podrazumeva se da ranjen, mokar, gladan i promrzao ne bi daleko dogurao. Pomogli su mu zemljaci kojima nije bilo tako loše od okupacijom. Na primer, video sam jednog kako izlazi sa puškom usred bela dana. Dobri su bili ti Norvežani koji su mrzeli okupatora dok su pomagali zemljaku kao što su pomogali i našim ratnim zarobljenicima koji su radili po logorima. Dobri su bili u pasivnom pružanju otpora. Da ne dužim mnogo, glavni junak je morao da savlada dosta toga. Od lepog zimskog vremena do nacoša fanatika kome niko do tad nije pobegao. Kakav je bio fanatik najbolje pokazuje elsperiment koji je izveo na samom sebi. To je jedna od nezaboravnih scena scena koje sam video u filmu. Video sam i ošljarenje koje nije toliko uticalo na film koji se završio trkom u kojoj je nedostajao samo Deda mraz. Ne ulazim da li je to tačno ili logično, napisaću šta je nelogično. Sakrivanje oko kuće ispred nemačke patrole na primer. Kao da nisu mogli da vide tragove u sveprisutnom snegu. Ili više puta od različitih jataka ponovljena rečenica "Jedi supu dok se nije ohladila". Nigde nisam video termos ili nešto slično kao što ne videh nijednu kuću u blizini.

      Sve u svemu, kod mene može da prođe jer volim filmove u kojim je sneg glavni i po mogućstvu i jedini mizanscen.
    [/QUOTE]

      Napisah ovo u Dnevniku gledanja filmova.

      Film nisu snimili ni Notvežani ni Englezi već saveznici Amerikanci. Dotični su u želji da iznuzu još koji dolar bili baš velikodušni. Pokazali su, eto, kako nisu samo oni oslobodili svet već su to uradili i engleski saveznici koji su velikodušno trenirali i ubacivali komandose diljem okupirane Evrope. To što je zbog takvih akcija stradalo nekoliko čeških sela i 3 000 civila nikom ništa, to je samo kolateralna šteta koje su Norvežani kao pravi hitlerovi arijevci bili pošteđenei. Nisu oni bili krivi zbog te politike niti su krivi zbog Kvislinga, nisu krivi ni Sloveni koji su sa Jevrejima imali sasvim drugačiji tretman od ostalih Evropljana. Neću napisati ništa o civilima već o ratnim zarobljenicima. Moj pokojni rođak je bio jedan od mnogih koji su radili u Norveškoj i znam to iz prve ruke. O tome što je samo u Srbiji važilo pravilo da se za jednog ranjenog švabu strelja 10 civila a za ubijenog 100 je takođe poznato. Manijak nije zaboravio Prvi svetski rat i svo stanovništvo Srbije je tretirao kao bandu a za bandu ratni zakoni ne važe. Ono što se zaboravlja je uloga Engleza u ratu i ta uloga još nije do kraja ispitana. Možda se i svesno prećutkuje zbog činjenice da za izbijanje rata nije kriv samo onaj koji ga je izazvao već i onaj koji ga nije sprečio. Versajskim mirom Engleska je bila sajbija Nemcima i oni ne samo da ih nisu sprečili već su dobro i sarađivali neko vreme. Nije mali broj štuka i ostalog oruđa koje je pokretao jaguarov motor. Na stranu trgovina, svi su žmurili kad je anektirana Austrija, Sudetska oblast.


      Još nešto, uloga saveznika ni kod nas nije dovoljno rasvetljena. Od nepotrebnog bombardovanja do uzroka koji je do toga doveo. O ulozi Bulajića koji je doslovno sahranio naš film nekom drugom prilikom. Ovo ipak nije tema za ovakve besede.
    Stole Haringa2018-08-09 08:23:44
;

{{message}}

{{item.title}}