The Hot Zone Antrax - U sjeni 11/9

Nakon solidne prve sezone The Hot Zonee koja je u svibnju 2019, išla na National Geographic Networku, samo je bilo pitanje što bude tema druge sezone. Poslije vrlo dobrog prijema kod gledateljstva i sasvim pristojnih kritika, jasno je bilo da National Geographic bude poentirao na popularnosti originalne mini serije. Pošto je u samom naslovu već jasno što je tema nastavka, da se prisjetimo  prve sezone.

Dr. Nancy Jaax - Julianna Marguiles, vojni veterinarski patolog, prvo posumnja, pa potom i potvrdi virus ebole u srcu Amerike. Ni manje ni više nego u susjedstvu Capitol Hilla u Washington D.C. Riječ je o zaraženim majmunima u karanteni vojnog laboratorija.

Već sam spomen ebole, izaziva trnce u tijelu i jezive slike pred očima. Ebola je definitivno bauk i mjerna jedinica za užas, bar po pitanju zaraznih bolesti. Nije ni čudo da je serija, rađena po knjizi Richarda Prestona iz 1994. godine, izazvala veliki interes u javnosti. Ako se uzmu u obzir već navedene dobre kritike i zanimanje gledatelja, bilo je očekivano da se ponovi uspjeh, jer zarazne bolesti u godini pandemije uzrokovane covid-19 virusom ne mogu promašiti. Ili možda ipak mogu?

Kao tema antrax sam po sebi je definitivno slabiji okidač od ebole. Serija se mogla nekako izvući dobrom pričom i vrsnim glumcima, no kako sada stvari stoje, ipak je to po svemu daleko od originala. Priča je osrednja, casting tek solidan. Prije no što nabrojim neke od problema koji umanjuju ukupni dojam kod Hot Zone Antrax, da napišem par riječi o čemu se u seriji radi.

Dok čitava Amerika tuguje i još je u šoku od 11/9, slijedi novi udarac. Naizgled nasumična pisma s prahom antraxa šire se preko poštanskih ureda užasnutom Amerikom. Dok se FBI i civilni biološki laboratoriji još nisu organizirali, već su pale prve žrtve. Histerija se širi SAD-om, a civilne i vojne službe nastoje se koordinirati nešto bolje no što je bio slučaj sa situacijom prije terorističkog napada Al Qaide na SAD. Mikrobiolog Matthew Ryker - Daniel Dae Kim, prvi ustanovi da je u pitanju bioterorizam, te kao i njegovi nadređeni posumnja na iste počinioce koji su SAD nanijeli toliko zla - 11/9, samo tri tjedna prije prve smrti od smrtonosnog pisma s prahom antraxa. Kada mu u pomoć stigne FBI profiler Jody Hall - Vanessa Matsui, Ryker se prikloni njenom stavu da je u pitanju domaći terorizam, a ne Iračani koji su glavna meta gnjeva Amerike nakon 11.rujna.

Antrax iz pisama je podsoj Amos, uzgojen jedino u laboratorijima SAD, pa se istraga usmjerava na bio laboratorije širom zemlje, ne bi li našli isti antrax koji u pismima kruži Amerikom. Dok se istraga vrti u krug padaju žrtve. Osim umirovljenika na Floridi, uskoro bude mrtvih i među djelatnicima pošte, koji pisma razvrstavaju i šalju na krajnje odredište. Kada dva pisma stignu i u američka ministarstva, te bude zaraženih službenika, istraga dobiva neograničene resurse, a obruč se steže oko potencijalnog počinioca...

Pomalo zaboravljeni slučaj bioterorizma, u javnosti nije toliko prepoznat, zbog poklapanja s događajima koji su užasnuli svijet, 11/9, 2001. godine. Ekipe koje su radile na slučaju, razumljivo su bile pod utjecajem kobnih događaja netom prije, te se mnogo vremena izgubilo pokušavajući povezati Al Qaidu sa smrtonosnim pismima koja su kružila SAD-om. Nije pomoglo ni što je Busheva administracija upravo biološko oružje u Iraku uzela kao glavni motiv obračuna sa Saddamom. Dok se istraga centrirala na pravu osobu, bilo je kasno za petero umrlih i čak 17 otrovanih ljudi širom SAD-a. Tko pamti nešto o tim događajima, vjerojatno zna da nisu dobili odgovarajući završetak. Upravo ova serija pokušava dovesti stvari koliko toliko do kraja.

U uvodu sam napisao da je priča osrednja? Prvenstveno mislim na slow burn uvod, gdje se prve dvije epizode nekako sve koncentriralo na ekipiranje i samu tehnologiju istrage. Možda se zanemario ljudski potencijal priče? Žrtve su manje više anonimne, te empatija nije ni moguća. Drugi uočljivi problem je što je antrax manji bauk od ebole. Kroz cijelu seriju se provlači dojam da par injekcija antibiotika Cipro bezbolno rješava stvari, naravno ako je bolest prepoznata na vrijeme. Antrax iz serije nije nešto što gotovo sigurno izaziva užas kod gledatelja. A trebao bi biti pogonsko gorivo serije.

Glumačka ekipa je tek solidna, s iznimkom Tony Goldwyna koji tumači dr. Brucea Ivinsa. To i nije čudno, s obzirom na to da se stvarno mogao glumački iskazati, jer zauzima najvažniji dio cijele ove priče. Goldwyn je stvarno jako, jako dobar.

Pitanje je gledati ili ne gledati The Hot Zone: Anthrax? Ako ocjenjujemo kroz prizmu prve sezone, evidentno je da je kvaliteta donekle slabija. Ako pak gledamo kao samostalnu mini seriju, onda i nije nešto posebno bačeno vrijeme na ovih šest epizoda. Najbolje da pogledate sami, no nemojte uspoređivati ili očekivati istu razinu uzbuđenja kao kod prve - Ebola sezone.

Trivia: Originalna istraga poznata pod imenom Amerithrax, potrajala je čak devet godina. Od prvog slučaja 18 rujna, 2001. godine, do 19 veljače, 2010 godine. Agent Matthew Ryker je potpuno fikcionalan lik. On je naprosto sublimat čak 25 stručnjaka različitih profila koji su istraživali ovaj slučaj. 

Jedna mala digresija. Tko je gledao nedavno film Jane Campion - The Power of the Dog (2021), svjedočio je najneobičnijem ubojstvu bedrenicom (antraksom) u povijesti filma.