Boudu sauvé des eauxPogledaj trailer!

Film

komedija (1932)

Boudu sauvé des eaux

Za sve opcije molim te da se prijaviš ili registriraš!

}
Ocena uporabnika
-
7,5100%
Boudu sauvé des eaux

Naslov:

Boudu spašen iz vode

Leto:

1932

Zvrst:

komedija

Trajanje:

85 min

Režija:

Jean Renoir

Scenarij:

René Fauchois
, Jean Renoir
, Albert Valentin


Glavne vloge:


Max Dalban
  >  Godin
Jean Dasté
  >  L'étudiant
Jean Gehret
  >  Vigour
Charles Granval
  >  Édouard Lestingois (as Charles Granval Sociétaire de la Comédie Française)
Marcelle Hainia
  >  Emma Lestingois
Sévérine Lerczinska
  >  Chloë Anne Marie, la bonne
Michel Simon
  >  Priape Boudu

Povzetek:


Pariz početkom 30-ih godina prošlog stoljeća. Čangrizavi Priape Boudu (M. Simon) osamljeni je klošar koji jednog dana, nakon što ga napusti i pas, razočaran životom odluči skokom u Seineu s mosta nedaleko Louvrea počiniti samoubojstvo. Na mjestu događaja zatekne se bogati prodavač knjiga Edouard Lestingois (C. Granval), koji odvažno skoči za Boudouom te ga spasi od smrti. Na taj se korak Lestingois odlučio ne samo zbog altruizma, nego i vođen željom da u svoj život unese malo promjene i uzbuđenja. Kad ne vara svoju suprugu Emmu (M. Hainia), Lestingois se predstavlja kao liberal odan ideji "prirodnog čovjeka". Jednog takvog pronašao je upravo u Bouduu, kojeg odluči najprije povesti u svoju trgovinu, a potom i u raskošan obiteljski stan. Dok Emma brine da bi joj skitnica mogao uništiti zidne tapete te pričiniti i veću štetu, mladoj sluškinji Anne-Marie Chloe (S. Lerczinska) ne sviđa se pomisao da mora čistiti za klošarom. Oni ne znaju da će grubi i otresiti Boudu u njihove živote ubrzo unijeti velike promjene, napraviti pravi nered te početi zavoditi Anne-Marie...

Izvrsna satirična komedija glasovitog francuskog redatelja Jeana Renoira (Velika iluzija, Pravilo igre), dobitnika Počasne Akademijine nagrade koji je za Oscara nominiran 1946. za režiju izvrsne socijalne drame "Južnjak", jedno je od najvažnijih i najpopularnijih ostvarenja iz zlatnog razdoblja francuskog filma 30-ih godina prošlog stoljeća. Slobodno temeljeno na kazališnom komadu Renéa Fauchoisa, prema kojem je scenarij s Renoirom napisao Albert Valentin (Smjena straže), ovo dinamično i vrlo duhovito djelo križanjem komedije karaktera i situacije na bunjuelovski način satirično ismijava francusku višu srednju klasu onog vremena, umišljenu buržoaziju i građanstvo zaneseno određenim socijalnim idejama. Slično svojim drugim filmovima, poput remek-djela "Velika iluzija" i "Pravilo igre", Renoir se i ovdje bavi klasnim razlikama u francuskom društvu, koje su prema njemu nepremostive. Pored iskričavog humora i danas svježu cjelinu odlikuju inovativni redateljski postupci, efektno posezanje za dokumentarizmom, sjajna karakterizacija likova te izuzetno raspoložene glumačke interpretacije. U naslovnoj ulozi nastupa veliki karakterni glumac M. Simon (Obala u magli, Atalanta), a njegovi su partneri C. Granval (Pépé le Moko) i M. Hainia (Crvenoruki Goupi).
  • Poglejte podobne vsebine
  • Komentarji
  • Le carrosse d'or

    Le carrosse d'or (1952)

    drama, zgodovina, komedija, romantični

    Film je snimljen prema kazališnom komadu 'Le Carrosse du Saint-Sacrement' francuskog pisca Prospera Mériméea. Radnja je smještena u Peru u 18. vijeku i prikazuje kako je tamošnji španski potkralj dao...
  • The River

    The River (1951)

    drama, romantični

    Harriet, now an adult, narrates the story of her coming of age growing up as a British national and a daughter of a jute press manager in the Bengal region of India, they living in the big house on...
  • La Marseillaise

    La Marseillaise (1938)

    drama, zgodovina, glasbeni, vojni

    Povijesna drama. Što je zajedničko stanovnicima Marseillea, odbjeglim grofovima i kralju Luju XVI. ako ne Francuska revolucija... Renoir je u razdoblju neposredno prije Drugog svjetskog rata...
  • La fille de l'eau

    La fille de l'eau (1925)

    drama, romantični

    After her father's death and her uncle having drunk all the inheritance, Virginia is left alone. She is accepted by a family of bohemians but a quarrel between the bohemians and the peasants coerce...

Za komentiranje morate biti prijavljeni!

    {{message}}

    {{item.title}}